Zaokruživanje cjeline

– suvremeni koncept života na granici, od kulture sjećanja do prostora budućnosti, kako jedna zajednica gradi sustav za život, a ne samo objekte, duhovnost, memorija i svakodnevne potrebe pod istim krovom

Tri točke jedne cjeline
Bajram je vrijeme kada čovjek lakše zastane i pogleda put koji je iza njega. Dani blagdana uvijek donesu priliku da se ne broje samo mjeseci i godine, nego da se sagleda smisao onoga što se gradi. Upravo zato ovih dana sve češće razmišljam o jednoj riječi koja možda najbolje opisuje ono što se posljednjih godina događa u Maljevcu i njegovoj okolici. Ta riječ je cjelina. Ne govorimo više samo o jednoj građevini, jednom projektu ili jednoj aktivnosti. Govorimo o procesu koji polako zaokružuje potrebe jedne zajednice. U samom Maljevcu raste Islamski centar. Zapadno od Maljevca uređeno je mezarje s gasulhanom u Širokoj Rijeci. Na jugu od Maljevca, danas se nalazi Spomen park „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Kremenu. Sve je to vakuf. Sve je to u vlasništvu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Sve je to nastalo iz stvarnih potreba ljudi koji ovdje žive, prolaze, vraćaju se i ostavljaju trag.

Islamski centar za novo vrijeme
U samom središtu ove priče nalazi se Islamski centar u Maljevcu, na području Općine Cetingrad. Mnogi ga još uvijek promatraju samo kroz kupole, munaru, fasadu ili građevinske radove. Međutim, njegova stvarna vrijednost nalazi se u onome što će pružati ljudima. To neće biti samo prostor za namaz. Tu će biti knjižnica, multifunkcionalna dvorana, prostor za edukacije, kulturne programe, predavanja, promocije knjiga i različite sadržaje za djecu i mlade. U sklopu centra predviđeni su smještajni kapaciteti za musafire i stan za imama, restoranski sadržaji, prostor za druženje, mogućnost održavanja predstava i kino projekcija. Tu će biti i sadržaji za putnike koji svakodnevno prolaze granicom. Vanjski sanitarni čvorovi, prostor za presvlačenje beba, parkiralište, električna punionica vozila i drugi sadržaji pokazuju da se razmišljalo o stvarnim potrebama ljudi. Solarna elektrana govori o odgovornosti prema budućnosti. Centar za civilnu zaštitu i spašavanje govori o odgovornosti prema zajednici. To nije klasični pristup. To je pokušaj da džamija ponovno postane središte života, kao što je to stoljećima bila u islamskoj civilizaciji.

Mezarje i gasulhana za dostojanstven ispraćaj
Jednako važan dio ove cjeline nalazi se u Širokoj Rijeci, na području Općine Vojnić. Tamo gdje čovjek dolazi kada ispraća svoje najmilije. Tamo gdje završava svaki ovozemaljski put. Mezarje sa gasulhanom nije tema o kojoj ljudi često vole govoriti, ali je riječ o jednoj od najvažnijih potreba svake zajednice. Dostojanstven odnos prema umrlima govori mnogo o dostojanstvu živih. Uređeno mezarje, prostor za ispraćaj i gasulhana predstavljaju civilizacijsku potrebu svakog organiziranog društva. To nije pitanje emocije jednog dana, nego sustavne brige za generacije koje su ovdje živjele prije nas. Dok Spomen park čuva kolektivno sjećanje, mezarje čuva osobno sjećanje. Dok jedno govori o povijesti naroda, drugo govori o povijesti obitelji. I jedno i drugo imaju isto polazište – poštovanje prema čovjeku. Zato ni taj segment nije izdvojen iz cjeline, nego je njezin sastavni dio.

Spomen park kao čuvar sjećanja i identiteta
Kada se promatra Spomen park „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Kremenu na području Grada Slunja, ne promatra se samo uređeni prostor od 704 četvorna metra. Promatra se kultura sjećanja. Promatra se potreba da se važni ljudi i važni događaji ne prepuste zaboravu. Na mjestu gdje je život izgubio jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih diplomata i članova državnog vrha nastao je prostor dostojanstva i pamćenja. Taj park ne govori samo o prošlosti. On govori i o odgovornosti sadašnjih generacija. Govori o tome da narod bez sjećanja vrlo lako izgubi orijentir. Zato je taj prostor mnogo više od spomen-parka. On je svojevrsna promemorija jednog vremena. Mjesto na kojem će mladi učiti, pitati i tražiti odgovore. Mjesto koje čuva priču o ljudima koji su obilježili povijest prostora južno od Maljevca. Na taj način memorija dobiva svoje dostojanstveno mjesto u životu zajednice.

Susret, usluge i zajedništvo nastaje na granici
Posebno je zanimljivo da se sve to događa na granici. Na prostoru gdje mnogi očekuju stagnaciju, nastaju novi sadržaji. Na mjestu koje je desetljećima bilo poznato po čekanjima i odlascima danas se stvaraju razlozi za dolazak. Kroz Maljevac svakodnevno prolaze tisuće ljudi. Neki putuju prema Bosni i Hercegovini, neki prema Hrvatskoj, a neki prema ostatku Europe. Mnogi od njih trebaju odmor, informaciju, pomoć ili jednostavno mjesto na kojem mogu zastati. Upravo zato ovakav koncept ima i ekonomsku logiku. On nije zamišljen kao trošak nego kao samoodrživ sustav koji će služiti ljudima i zajednici. Humanitarnost, edukacija, kultura, gastronomija, sport, duhovnost i društveni život ovdje nisu odvojeni svjetovi. Oni postaju dijelovi iste priče. Priče koja pokušava odgovoriti na potrebe suvremenog čovjeka.

Vizija koja prerasta u trajnu vrijednost zajednice
Možda je upravo u tome najveća vrijednost svega što se danas događa. Nije riječ samo o izgradnji objekata. Riječ je o izgradnji jednog modela života. Vizija je postojala godinama. Misija je bila jasna. Danas se sve više vidi i realizacija. Kada pogledamo Kremen, Maljevac i Široku Rijeku, vidimo tri točke koje zajedno čine jednu cjelinu. Sjećanje na one koji su ostavili trag. Briga za ljude koji danas žive. Poštovanje prema onima koji su preselili. Malo koja zajednica može reći da je uspjela povezati sve te dimenzije na tako malom prostoru. Upravo zato ovo nije priča samo o jednoj džamiji, jednom mezarju ili jednom spomen-parku. Ovo je priča o pokušaju da se na granici stvori prostor koji će biti koristan živima, dostojanstven prema umrlima i inspirativan za generacije koje dolaze. To je, zapravo, pravo značenje zaokruživanja cjeline.

Zaokruživanje cjeline u Maljevcu znači povezivanje suvremenog i multifunkcionalnog života zajednice kroz Islamski centar, dostojanstvene brige za naše umrle kroz mezarje i gasulhanu u Širokoj Rijeci te kulture sjećanja kroz Spomen park „Dr. Irfan Ljubijankić“, stvarajući tako jedinstven prostor koji istovremeno služi prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.