Dan Ašure, što je to?

– Ašura – dan spasenja i nade, dan koji podsjeća da nakon iskušenja dolazi olakšanje, deseti muharrem kao škola zahvalnosti

Innehu min Sulejmane ve innehu
Ono je od Sulejmana i ono glasi
Bismillahir-Rahmanir-Rahim
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Dan velikih Božjih odredbi
Islamska godina započinje mjesecom muharremom, jednim od četiri sveta mjeseca u islamu, a njezin deseti dan poznat je kao Dan Ašure. Kroz stoljeća je ovaj datum zauzeo posebno mjesto u svijesti muslimana jer podsjeća da Allahova milost dolazi i onda kada se čovjeku čini da su sva vrata zatvorena. U islamskoj predaji Ašura je ostala zapamćena kao dan velikih događaja i prekretnica koje su obilježile živote Božjih poslanika i njihovih naroda. Mnoge predaje navode da su se upravo toga dana dogodili trenuci spasenja, izlaska iz iskušenja i početka novih poglavlja ljudske povijesti. Zato Ašura nije samo datum u kalendaru, nego podsjetnik da nijedna kušnja nije vječna i da se iza svake poteškoće krije mudrost koju čovjek često prepozna tek kasnije. Zanimljivo je da riječ Ašura potječe od arapske riječi ‘ašere (deset), jer označava deseti dan mjeseca muharrema. Iz istoga jezičnog korijena dolazi i riječ ušur, koja označava desetinu, kao i brojni drugi izrazi povezani s brojem deset. I sam naziv ovoga dana nosi poruku reda, mjere i podsjećanja da vrijeme nije samo niz datuma, nego prilika za duhovni rast i novo preispitivanje vlastitoga života.

Post koji približava zahvalnosti
Među događajima koji su vjerodostojno potvrđeni posebno mjesto zauzima spasenje Musaa, a.s., i njegovog naroda od faraonove vojske. Kada je Allah naredio moru da se rastavi, otvorio je put onima koji su vjerovali, dok je faraon sa svojom vojskom završio u valovima. Kur’an taj prizor opisuje riječima: “I kada smo zbog vas more rastavili pa vas spasili, a faraonove ljude, naočigled vašim, potopili.” (El-Bekare, 50.) Poslanik islama Muhammed, a.s., po dolasku u Medinu zatekao je Židove kako poste taj dan u znak zahvalnosti za Musaovo spasenje. Tada je rekao: “Mi imamo veće pravo na Musaa od vas.” Nakon toga je postio Ašuru i preporučio muslimanima da poste taj dan. U drugom hadisu kaže: “Post dana Ašure briše grijehe počinjene u protekloj godini.” Zato post Ašure nije samo odricanje od hrane i pića, nego iskaz zahvalnosti Allahu na Njegovim blagodatima i prilika da čovjek očisti svoje srce od tereta prošlosti. Poslanik, a.s., je preporučio post 9. i 10. dana ili 10. i 11. dana mjeseca muharrema.

Pouke koje ne stare
Ašura nas uči da se život može promijeniti u jednom danu, ali samo onda kada čovjek ne izgubi nadu. Mnoge tradicionalne predaje govore kako su se na taj dan dogodili veliki trenuci u životima Božjih poslanika: Nuhovo, a.s., iskrcavanje nakon Potopa, izbavljenje Junusa, a.s., iz utrobe ribe, ozdravljenje Ejjuba, a.s., povratak vida Jakubu, a.s., i drugi događaji koji simboliziraju izlazak iz kušnje. Bez obzira na različit stupanj vjerodostojnosti tih predaja, njihova zajednička poruka ostaje ista – Allah nikada ne ostavlja one koji Mu iskreno vjeruju. Na isti datum islamska povijest pamti i bolni događaj Kerbele, gdje je ubijen Husejn, r.a., unuk Allahova poslanika Muhameda, a.s. Taj događaj ostao je trajna opomena da istina, dostojanstvo i pravednost često imaju visoku cijenu. Ašura zato u sebi nosi i radost spasenja i ozbiljnost odgovornosti, podsjećajući da se vjera potvrđuje u trenucima kada je najteže ostati dosljedan.

Ašura – jelo zahvalnosti i jelo koje okuplja
Posebno mjesto u narodnoj tradiciji zauzima i jelo koje nosi naziv Ašura. Priprema se od različitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sušenog voća, a svaki sastojak simbolično podsjeća na raznolikost Božjih blagodati i zajedništvo ljudi. Predaja kaže da je poslanik Nuh, a.s., nakon iskrcavanja s lađe pripremio jelo od onoga što je preostalo u zalihama, pa se upravo iz toga razvila tradicija pripravljanja Ašure u mnogim muslimanskim krajevima. Bez obzira na različite običaje i recepte, poruka ostaje ista – zahvalnost Allahu na opskrbi, spremnost na dijeljenje s drugima i svijest da i od onoga što izgleda malo može nastati obilje kada je popraćeno bereketom. Zato Ašura nije samo jelo, nego i podsjetnik da se radost umnožava onda kada se dijeli s drugima.

Vjera mora postati djelo
Vrijednost Ašure ne mjeri se samo onime što znamo o njoj, nego onime što toga dana činimo. To je prilika za post, iskrenu dovu, pokajanje, dijeljenje sadake, pomirenje s ljudima i obnovu obiteljskih veza. Čovjek koji oprosti uvredu, posjeti roditelje, pruži pomoć potrebitome ili uputi lijepu riječ, najbolje pokazuje da je razumio poruku ovoga mubarek dana. Vjera tada izlazi iz knjiga i govora te postaje vidljiva u svakodnevnom životu. Dakle, vjera se s tim činom pretvara u djelo. Ašura nas poziva da budemo zahvalniji na onome što imamo nego nezadovoljni onime što nam nedostaje. Svaka obitelj može ovaj dan obilježiti zajedničkom dovom, razgovorom, brigom za najbliže i dobrim djelom koje će ostaviti trag. Takvi postupci često vrijede više od dugih riječi.

Naša Ašura danas
U vremenu ubrzanog života lako zaboravimo da su najveće pobjede često one koje se ne vide. Pobjeda nad vlastitim slabostima, nad ljutnjom, zavišću, ljubomorom, sebičnošću i ravnodušnošću veća je od mnogih uspjeha koje svijet slavi. Ašura nas svake godine vraća toj istini i podsjeća da put prema Allahu počinje promjenom vlastitoga srca. Možda nećemo razdvojiti more poput Musaa, a.s., niti ćemo proživjeti kušnje Božjih poslanika, ali ćemo svakoga dana imati priliku birati između dobra i zla, zahvalnosti i nezadovoljstva, oprosta i osvete. U tome se krije stvarna poruka Ašure. Ona nas uči da nakon svakoga iskušenja dolazi olakšanje, da nakon svake tame dolazi svjetlo i da je čovjek najbliži Allahu onda kada vjeru potvrđuje svojim djelima.

Dan Ašure podsjeća nas da Allah nakon svakog iskušenja otvara put olakšanju, da su zahvalnost, post, pokajanje i dobra djela trajne vrijednosti vjere te da se istinska blizina Bogu ostvaruje onda kada vjeru svakodnevno potvrđujemo svojim djelima.