Što je nama 1. maj
– dan odmora ili dan odgovornosti, vrijeme koje otkriva naš odnos prema vjeri, prvog maja je bila prekretnica u Maljevcu
Innehu min Sulejmane ve innehu
Ono je od Sulejmana i ono glasi
Bismillahir-Rahmanir-Rahim
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Uvod
Prvi maj/svibanj je Međunarodni praznik rada, dan koji je kroz povijest nastao kao podsjetnik na borbu za prava radnika i dostojanstvo rada. Korijeni tog dana vežu se za kraj 19. stoljeća i radničke prosvjede u Chicagu 1886. godine, nakon čega je postao simbol radničke solidarnosti širom svijeta. Danas je u mnogim zemljama neradni dan, prilika za odmor, druženje i izlazak iz svakodnevnog ritma. Ljudi ga koriste da budu s obitelji, prijateljima, da predahnu od obveza. U tom smislu, 1. maj nije sam po sebi sporan. Odmor je potreban, druženje je korisno, a zajedništvo vrijedno. Ipak, pitanje koje se postavlja nije što taj dan jest u kalendaru. Pitanje je što je taj dan nama. Kako ga živimo i kakav odnos prema njemu imamo.
Rad kao odgovornost, a ne samo potreba
Vjernik ne živi samo po kalendaru, nego po principima. Svaki dan ima svoju vrijednost ako se živi ispravno. Uzvišeni Allah, dž.š., kaže: “I reci: radite, Allah će vidjeti vaš rad, i Poslanik Njegov, i vjernici…” (Et-Tevba, 105). Ovaj ajet podsjeća da rad nije samo potreba, nego i odgovornost. Rad ima svoju težinu i na ovom i na budućem svijetu. Nije svaki rad isti, ali svaki rad nosi posljedicu. U tom svjetlu, Praznik rada ne može biti samo prekid rada, nego i prilika da se razmisli o načinu na koji radimo. Da li radimo pošteno, da li koristimo svoje vrijeme ispravno, da li ono što činimo ima smisla. Odmor ima svoje mjesto, ali ne smije biti bijeg od odgovornosti. Dan odmora ne briše ono što činimo ostalim danima.
Odgovornost za vrijeme koje nam je dato
Plemeniti poslanik islama Muhamed, a.s., kaže: “Neće se pomaknuti stopala čovjeka na Sudnjem danu dok ne bude upitan za svoj život u što ga je proveo, za svoje znanje što je s njim radio, za svoj imetak kako ga je stekao i u što ga je potrošio i za svoje tijelo u čemu ga je istrošio.” (bilježi Tirmizi) Ovaj hadis vraća fokus na odgovornost svakog pojedinca. Vrijeme, imetak i tijelo nisu dati bez svrhe. Svaki dan, pa i 1. maj, ulazi u tu računicu. Kako koristimo vrijeme koje nam je dato. Da li ga trošimo ili koristimo. Razlika nije mala. Čovjek može cijeli dan provesti u dozvoljenom, a opet da ništa ne dobije. Može ga provesti i u jednostavnim stvarima, a da ostavi trag. Sve ovisi o namjeri i načinu.
Različiti pristupi istom danu
U praksi se vidi koliko ljudi različito doživljavaju ovaj dan. Neki ga koriste za odmor i druženje, ali bez granice i mjere. Neki zaborave na ono što je osnovno, pa se dan pretvori u suprotnost onome što bi trebao biti. S druge strane, ima onih koji uspiju spojiti odmor i odgovornost. Okupiti obitelj, ali ne zaboraviti obveze. Provesti vrijeme zajedno, ali bez onoga što je zabranjeno. Postavlja se i jedno konkretno pitanje. Ako je 1. maj neradni dan, hoće li biti i dan bez džume. Ili će upravo tada biti lakše doći, jer nema posla i obveza. Odgovor na to pitanje puno govori o odnosu prema vjeri.
Svaki dan ima svoju vrijednost
Nema ništa sporno u tome da čovjek sjedne s obitelji, da podijeli obrok, da provede vrijeme u prirodi. To su lijepe i potrebne stvari. Ali one ne trebaju biti vezane samo za jedan datum. Obitelj se može okupiti i drugog dana. Prijatelj se može posjetiti i bez posebnog povoda. Ako čekamo samo određene dane da bismo činili dobro, onda propuštamo ono što je stalno dostupno. Vjernik ne dijeli život na “posebne” i “obične” dane. On svaki dan pokušava učiniti vrijednim. U tome je razlika.
Dan koji je postao prekretnica u Maljevcu
Posebnu težinu ovom datumu daje i jedna važna činjenica za Maljevac. Upravo 1. maja/svibnja 2023. godine upriličena je svečanost polaganja kamena temeljca za Islamski centar u Maljevcu. Taj dan nije bio samo praznik rada, nego i početak jednog velikog procesa koji i danas traje. Bio je to trenutak odluke, prekretnica u kojoj je ideja dobila svoj konkretan oblik. Od tog dana pa do danas, kroz rad, trud i ustrajnost, izgrađeno je mnogo više od zidova. Taj datum ostaje upisan kao podsjetnik da se i jedan običan dan može pretvoriti u početak nečega trajnog. I u tome se vidi razlika – isti datum može biti samo slobodan dan, ali može biti i dan koji ostavlja trag. Tog povijesnog 1. maja iz Maljevca je poslana poruka svijetu.
Dan koji postavlja pitanje
Na kraju, 1. maj/svibanj je dan kao i svaki drugi, ali može biti i više od toga. Može biti prilika za odmor, ali i za razmišljanje. Može biti dan druženja, ali i dan provjere. Što nam znači vrijeme koje imamo. Kako ga koristimo. Što ostavljamo iza sebe. Praznik rada može podsjetiti na vrijednost rada, ali i na vrijednost odmora. Pitanje ostaje otvoreno za svakoga: što je nama 1. maj.
Prvi maj/svibanj je dan koji otkriva naš odnos prema vremenu, radu i vjeri – jer može biti samo odmor, ali i prilika da od običnog dana napravimo nešto što ostavlja trajan trag, kao što je to učinjeno u Maljevcu.
